|
UPUTE SURADNICIMA  |
Opće upute
Časopis Anali Hrvatskog politološkog društva prvenstveno objavljuje članke iz znanstvenog polja politologije. Osim toga u časopisu se objavljuju radovi iz komunikacijskih znanosti (komunikacijska teorija, masovni mediji i odnosi s javnošću), te drugih polja društvenih i humanističkih znanosti, poput sociologije, ekonomije, prava, povijesti i filozofije. Časopis izlazi jedanput godišnje, u pravilu do kraja prvog polugodišta godine koja slijedi godinu na koju se odnosi izdanje.Časopis objavljuje recenzirane rukopise.
Recenzirani članci kategoriziraju se u sljedeće kategorije:
- izvorni (znanstveni) članak
- prethodno priopćenje
- pregledni članak
- izlaganje sa znanstvenog skupa
- stručni članak
Izvorni znanstveni članak sadrži do sada još neobjavljena izvorna istraživanja na objektivno provjerljiv način.
Prethodno priopćenje sadrži nove rezultate znanstvenih istraživanja, koji zahtijevaju brzo objavljivanje. Ne mora omogućiti provjeru iznijetih rezultata.
Pregledni članak mora biti originalan,sažet i kritički prikaz jednog područja ili njegovog dijela, u kojemu autor i sam aktivno sudjeluje. Mora biti naglašena uloga autorovog izvornog doprinosa u tom području u odnosu na već publicirane radove, kao i pregled tih radova.
Izlaganje sa znanstvenog skupa, prethodno referirano na takvom skupu, mora biti objavljeno u obliku cjelovitog članka i to samo ako nije prije toga objavljeno.
Stručni članak sadrži korisne priloge iz određene struke i ne mora predstavljati izvorna istraživanja.
Prihvaćanjem kategoriziranih i objavljenih članaka obvezuje autora da isti članak ne smije objaviti na drugom mjestu bez naznake o tome da je i kada je članak prvi puta objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva.
Kategoriju znanstvenih i stručnih članaka predlaže recenzent, a konačnu odluku, na osnovi recenzija, donosi Uredništvo.
Oprema rukopisa
Rad se predaje uredništvu u tiskanom obliku poštom na adresu Uredništva ili u elektroničkom obliku putem web stranice . Poželjan opseg radova ne smije prelaziti dva autorska arka (57 600 slovnih mjesta s razmacima). Rukopis mora sadržavati i sažetak na pola kartice, popis ključnih riječi, te popis korištene literature na kraju rada.
Popis literature navodi se abecednim redom prema prezimenu autora, na sljedeći način:
Knjige:
Redom se navode autor, godina, naslov, mjesto izdavanja, izdavač; na primjer:
Zakošek, N. (2002) Politički sustav Hrvatske. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Buchanan, J. M., Tullock, G. (1962) The Calculus of Consent. Ann Arbor: Michigan University
Press.
Kasapović, M., Šiber, I., Zakošek, N. (1998) Birači i demokracija: utjecaj ideoloških rascjepa
na politički život. Zagreb: Alinea.
Poglavlja u knjigama (zbornicima) :
Redom se navode autor, godina, naslov poglavlja (članka), urednici knjige (zbornika),
naslov knjige (zbornika), mjesto, izdavač, stranice; na primjer:
Petak, Z. (2001) Proračunska politika Sabora, u: M. Kasapović, ur., Hrvatska politika
1990.-2000. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Članci u časopisima:
Redom se navode autor, godina, naslov članka, naziv časopisa, volumen (godište),
broj, stranice; na primjer:
Prpić, I. (2001) Napomene o shvaćanju suverena u Ustavu Republike Hrvatske. Politička
misao 38 (1): 5-11.
Radovi dostupni na internetu:
Rad koji je dostupan na internetu stavlja se u popis literature tako da se redom navedu
autor, naslov, izvor (http://) i datum učitavanja; na primjer:
Ostrom, E., The Complexity of Collective Action Theory,
http://www.indiana.edu/~workshop (20. 6. 2006.)
Pri upućivanju na tekstove iz literature, neovisno o tome radi li se o citatu ili o pozivanju
na druge autore, izvor se navodi u tekstu, a ne u bilješkama.
Referenca se stavlja u zagrade, a navodi se prema sljedećim primjerima:
1. (Zakošek, 2002);
2. Ako je riječ o preciznijem navodu ili citatu, u referencu treba uključiti i broj stranice;
na primjer: (Zakošek, 2002: 36);
3. Ako rad ima dva autora, navode se oba; na primjer: (Buchanan i Tullock, 1962);
4. U slučaju zajedničkog rada trojice i više autora navodi se samo prezime prvog
autora, a za doprinos ostalih autora upotrebljava se izraz i suradnici; na primjer:
(Kasapović i sur., 1998);
5. Kod kontinuiranog pozivanja na isti izvor upotrebljavaju se oblici: (ibid.) ili (op.
cit.).
Autorima se sugerira da bilješke predvide isključivo za komentiranje ili dopunu rečenog
u tekstu.
|
|
 |
| Anali HPD-a |
|
|
 |
|
|
|
